PONEDJELJAK, 3. STUDENOGA 2025.

Kako se nositi s anksioznošću

Što su anksiozni poremećaji?

Anksiozni poremećaji spadaju među najčešće psihičke poremećaje suvremenog doba. Njihova je glavna karakteristika intenzivan osjećaj tjeskobe, straha ili napetosti bez jasnog vanjskog uzroka, koji može značajno ometati svakodnevno funkcioniranje osobe. Iako je određena razina anksioznosti prirodna i korisna jer nas potiče na oprez i pripremu, kronična ili pretjerana anksioznost iscrpljuje psihički i fizički sustav.

Koji su simptomi anksioznosti?

Simptomi anksioznosti mogu se podijeliti na emocionalne, kognitivne, fizičke i ponašajne.

  • Emocionalni: osjećaj napetosti, razdražljivost, strah od gubitka kontrole, strah da će se dogoditi nešto loše, nervoza i stalna zabrinutost.
  • Fizički: ubrzano disanje i puls, osjećaj gušenja, vrtoglavica, znojenje, drhtanje, glavobolja, mučnina ili napetost u mišićima.
  • Kognitivni: smanjena koncentracija, problemi s pamćenjem, negativne misli i stalno analiziranje mogućih prijetnji.
  • Ponašajni: izbjegavanje situacija koje izazivaju tjeskobu te izolacija što dodatno otežava svakodnevno funkcioniranje.

Koje poremećaje obuhvaćaju anksiozni poremećaji?

Najčešći oblici anksioznih poremećaja su:
• Panični poremećaj – iznenadni napadi panike s izraženim fizičkim simptomima (ubrzano lupanje srca, osjećaj gušenja, strah od smrti).
• Fobije – iracionalni strahovi od objekata ili situacija koje objektivno nisu opasne (strah od visine, insekata, zatvorenog prostora).
• Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – prisilne misli i radnje koje osoba prepoznaje kao iracionalne, ali ih ne može kontrolirati  (pretjerano pranje ruku, brojanje, provjeravanje).

Kako se nositi s anksioznošću?

Različiti psihoterapijski pravci nude različite pristupe. Logoterapija (terapija usmjerena na smisao), koju je razvio Viktor Frankl, nudi osobito dubok pogled na anksioznost i patnju. Prema logoterapiji anksioznost nije samo posljedica straha, već i pitanje povjerenja i smisla. Pojam prapovjerenja odnosi se na vjeru da je svaka osoba jedinstvena, da ima određenu životnu zadaću i da je njezin život vrijedan čak i u trenucima patnje.

Umjesto pitanja što život može dati meni, logoterapija nas poziva da se pitamo što mi možemo dati životu. Ova promjena perspektive pomaže da anksioznost ne doživimo samo kao prijetnju, već i kao poticaj za rast.

Praktični načini suočavanja s anksioznošću

  1. Postavljajte male izazove. Krenite korak po korak. Svaki mali uspjeh jača vjeru u vlastite sposobnosti i smanjuje osjećaj bespomoćnosti.
  2. Primijenite derefleksiju. Umjesto da se fokusirate na samu anksioznost, usmjerite pažnju prema aktivnostima koje volite, onome u čemu ste dobri i što vam daje osjećaj ispunjenosti.
  3. Vježbajte prihvaćanje. Prihvatiti anksioznost ne znači pomiriti se s njom, već razumjeti da je ona prolazna i da nas ne definira.
  4. Brinite o tijelu. Redovita tjelovježba, dovoljno sna i uravnotežena prehrana dokazano smanjuju razinu stresa.
  5. Potražite stručnu podršku. Ako anksioznost značajno utječe na kvalitetu života, važno je potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta.

Zaključak

Anksioznost je univerzalno ljudsko iskustvo, ali ne mora upravljati našim životom. Razumijevanjem njezinih uzroka, prepoznavanjem simptoma i usmjeravanjem prema onome što našem životu daje smisao i svrhu možemo razviti otpornost i mir. Viktor Frankl kaže da život nikad ne prestaje imati smisao pa čak ni u patnji ni u smrti.

Pišu: Sabina Kavur i Antonija Radoš

Scroll to Top